Kan. 214 – „Vjernici imaju pravo štovati Boga prema propisima svoga obreda, koji su odobrili zakoniti crkveni pastiri, i slijediti svoj oblik duhovnog života koji je, dakako, u skladu s crkvenim naukom.“


BLAŽENA DJEVICA MARIJA

Kan. 1186 – „Da bi poticala posvećivanje Božjeg naroda, Crkva preporučuje osobitom i sinovskom štovanju vjernika Blaženu Mariju vazda Djevicu, Božju Majku, koju je Krist postavio majkom svih ljudi…“

U našoj se župi redovito vrši pobožnost Blaženoj Djevici Mariji u vidu molitve krunice (ružarija): od utorka do petka se pola sata prije početka svete mise moli odgovarajuće otajstvo.

U svibnju i listopadu krunica završava litanijama i pjesmom.


BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC

„Crkva promiče istinsko i vjerodostojno štovanje drugih svetaca kojih primjer vjernike izgrađuje, a zagovor štiti“ (usp. kan. 1186).

Za naš hrvatski narod, a posebice za župnu zajednicu, od velike je važnosti 10. veljače, smrti dan blaženog Alojzije Stepinca. Njegove se moći nalaze u oltaru i posebno ih častimo na njegov blagdan, izlažući sliku i moleći prigodnu molitvu kao uvod u svetu misu koja se slavi po liturgijskom obrascu i s čitanjima predviđenima za taj dan.


SV. ANTE PADOVANSKI

Kan. 1188 – „Neka se sačuva običaj da se u crkvama sveti likovi izlažu vjernicima na čašćenje; neka se ipak izlažu u umjerenom broju i prikladnim redom da se ne bi izazvalo čuđenje kršćanskog naroda i da se ne bi davalo povoda manje ispravnoj pobožnosti.“

Uz nekoliko kipova sv. Ante (kod ulaza u prostorije Caritasa župe te na izlazu iz crkve), na raskršću ulice Pavleka Miškine i Oreškovićeve nalazi se Poklonec s kipom sv. Ante. Običaj je da se na dan proslave (13. lipnja) procesijski krene od tog Pokloneca prema župnoj crkvi, moleći pobožnost primjerenu tom danu. Proslava završava euharistijskim slavljem.