„Vjernici imaju pravo štovati Boga prema propisima svoga obreda, koji su odobrili zakoniti crkveni pastiri, i slijediti svoj oblik duhovnog života koji je, dakako, u skladu s crkvenim naukom.“ (kan. 214)
BLAŽENA DJEVICA MARIJA
„Da bi poticala posvećivanje Božjeg naroda, Crkva preporučuje osobitom i sinovskom štovanju vjernika Blaženu Mariju vazda Djevicu, Božju Majku, koju je Krist postavio majkom svih ljudi…“ (kan.1186)

U našoj se župi redovito vrši pobožnost Blaženoj Djevici Mariji u vidu molitve krunice (ružarija): od utorka do petka se pola sata prije početka svete mise moli odgovarajuće otajstvo.

U svibnju i listopadu krunica završava litanijama i pjesmom.

BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC
„Crkva promiče istinsko i vjerodostojno štovanje drugih svetaca kojih primjer vjernike izgrađuje, a zagovor štiti“ (usp. kan. 1186).

Za naš hrvatski narod, a posebice za župnu zajednicu, od velike je važnosti 10. veljače, smrti dan blaženog Alojzije Stepinca.

Njegove se moći nalaze u oltaru i posebno ih častimo na njegov blagdan, izlažući sliku i moleći prigodnu molitvu kao uvod u svetu misu koja se slavi po liturgijskom obrascu i s čitanjima predviđenima za taj dan.

SVETI ANTE PADOVANSKI
„Neka se sačuva običaj da se u crkvama sveti likovi izlažu vjernicima na čašćenje; neka se ipak izlažu u umjerenom broju i prikladnim redom da se ne bi izazvalo čuđenje kršćanskog naroda i da se ne bi davalo povoda manje ispravnoj pobožnosti.“ (kan. 1188)

Uz nekoliko kipova sv. Ante (kod ulaza u prostorije Caritasa župe te na izlazu iz crkve), na raskršću ulice Pavleka Miškine i Oreškovićeve nalazi se Poklonec s kipom sv. Ante.

Običaj je da se na dan proslave (13. lipnja) procesijski krene od tog Pokloneca prema župnoj crkvi, moleći pobožnost primjerenu tom danu.

Proslava završava euharistijskim slavljem.